Štimovi gitare
Deset štimova za gitaru, svaki sa svojih šest žica, razmakom do standardnog štima i za slušanje: koja žica kuda, i šta se time mijenja.
Štim kaže na koji se ton zateže svaka od šest žica. Standardni štim je onaj za koji je napisano gotovo sve; ostalih devet ovdje mijenja jednu žicu ili sve odjednom — a s njima i to koji hvatovi postaju laki, a koji teški. Svaki štim zapisan je kao akord šest praznih žica i može se poslušati.
Standardni štim
E A D G B E — štim od kojeg polaze dijagrami hvatova, tabulature i škole sviranja. Razmaci su četiri kvarte s jednom velikom tercom u sredini (između treće i druge žice); baš ta jedina nepravilnost čini uobičajene hvatove svirljivim.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | E | Bez promjene |
| 5 | A | Bez promjene |
| 4 | D | Bez promjene |
| 3 | G | Bez promjene |
| 2 | B | Bez promjene |
| 1 | E | Bez promjene |
Drop D
D A D G B E — spušta se samo najniža žica, za cijeli stepen. Tako ispod akorda leži kvinta, a jedan prst preko tri niske žice daje power akord. Najčešće odstupanje u rocku i metalu, jer sve ostalo ostaje kako je bilo.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | D | −2 |
| 5 | A | Bez promjene |
| 4 | D | Bez promjene |
| 3 | G | Bez promjene |
| 2 | B | Bez promjene |
| 1 | E | Bez promjene |
Pola stepena niže
Eb Ab Db Gb Bb Eb — svih šest žica pola stepena niže. Hvatovi ostaju isti i sve zvuči pola stepena niže: za one koji pjevaju, a pjesma im leži previsoko, i za nešto mekši udar.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | Eb | −1 |
| 5 | Ab | −1 |
| 4 | Db | −1 |
| 3 | Gb | −1 |
| 2 | Bb | −1 |
| 1 | Eb | −1 |
Cijeli stepen niže
D G C F A D — svih šest žica cijeli stepen niže. Isti račun kao s polustepenom, samo dalje, i žice postaju osjetno labavije. Ko često svira tako, uzima deblje žice.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | D | −2 |
| 5 | G | −2 |
| 4 | C | −2 |
| 3 | F | −2 |
| 2 | A | −2 |
| 1 | D | −2 |
Drop C
C G C F A D — prvo sve za cijeli stepen niže, pa najniža žica još za cijeli stepen. Hvat power akorda iz Drop D i dalje vrijedi, a zvuk silazi znatno niže.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | C | −4 |
| 5 | G | −2 |
| 4 | C | −2 |
| 3 | F | −2 |
| 2 | A | −2 |
| 1 | D | −2 |
DADGAD
Prazne žice: Dsus4
D A D G A D — prazne žice daju Dsus4, akord bez terce, koji ne zvuči ni durski ni molski. Zato pristaje uz gajdaške melodije i uz sve modalno; u keltskoj muzici DADGAD je pravilo.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | D | −2 |
| 5 | A | Bez promjene |
| 4 | D | Bez promjene |
| 3 | G | Bez promjene |
| 2 | A | −2 |
| 1 | D | −2 |
Open G
Prazne žice: G durski
D G D G B D — udaren na prazno to je G durski. Štim bluza sa slajdom i, bez najniže žice, štim Keitha Richardsa. Jedan prst poprijeko na petom pragu daje akord subdominante, na sedmom akord dominante.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | D | −2 |
| 5 | G | −2 |
| 4 | D | Bez promjene |
| 3 | G | Bez promjene |
| 2 | B | Bez promjene |
| 1 | D | −2 |
Open D
Prazne žice: D durski
D A D F# A D — udaren na prazno to je D durski, često zvan »Vestapol«. Puniji od Open G jer najniža žica nosi osnovni ton; štim mnogih starih bluz i slajd snimaka.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | D | −2 |
| 5 | A | Bez promjene |
| 4 | D | Bez promjene |
| 3 | F# | −1 |
| 2 | A | −2 |
| 1 | D | −2 |
Open E
Prazne žice: E durski
E B E G# B E — isti razmaci kao Open D, cijeli stepen više: na prazno to je E durski. Za to tri žice treba zategnuti naviše, što ih opterećuje — mnogi zato radije štimaju Open D i stave kapodaster na drugi prag.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | E | Bez promjene |
| 5 | B | +2 |
| 4 | E | +2 |
| 3 | G# | +1 |
| 2 | B | Bez promjene |
| 1 | E | Bez promjene |
Open C
Prazne žice: C durski
C G C G C E — na prazno to je C durski, s osnovnim tonom na tri žice. Najniža žica pada dva cijela stepena i postaje vrlo labava, ali štim zvuči široko i orkestralno.
| Žica | Ton | Polustepeni prema standardu |
|---|---|---|
| 6 | C | −4 |
| 5 | G | −2 |
| 4 | C | −2 |
| 3 | G | Bez promjene |
| 2 | C | +1 |
| 1 | E | Bez promjene |
Kako se preštimava
Uvijek od najniže žice naviše i uvijek do ciljanog tona odozdo: žica popuštena odozgo i dalje klizi. Na štimeru uključite hromatski način, inače traži žice standardnog štima. Preštimavanje mijenja napetost vrata, pa se i već naštimane žice pomjeraju — prođite krug dva puta.
Šta je otvoreni štim
U otvorenom štimu šest praznih žica zajedno daju akord — dovoljno je udariti po njima, bez pritiskanja. Jedan prst poprijeko preko svih žica daje onda sljedeći akord, i upravo od toga živi sviranje slajdom. Cijena: uobičajeni hvatovi više ne vrijede.
Anotona to radi umjesto tebe
Slikaj note ili odsviraj melodiju — Anotona prepoznaje tonalitet, zapisuje note i prenosi ih u bilo koji drugi. Besplatno.
Pogledaj AnotonuSvaki ton na ovoj stranici je izračunat, a ne prepisan.