Hrvatski

Ljestvice

Sedam modusa

Jonski, dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski, eolski, lokrijski: istih sedam tonova, sedam polazišta. Svaki modus za slušanje — s karakterističnim stupnjem, tipičnim nizom akorada i usporednom tablicom na C.

Modus je ljestvica sagrađena od tonova durske ljestvice, ali počinje na drugom stupnju. Bijele tipke od C do C daju C-dur. Iste bijele tipke od D do D daju D dorski, od E do E E frigijski — i tako dalje do H lokrijskog. Sedam tonova, sedam početaka, sedam boja. Imena potječu iz srednjeg vijeka, uporaba je današnja: jazz, rock, filmska glazba i svaka improvizacija.

C Jonski (durska)

Bijele tipke od C do C — 1. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
C D E F G A B
Obilježje
nema ga — ovo je durska ljestvica
Tipičan niz
I–IV–V–I: CFGC

Osnovna ljestvica zapadne glazbe: dva cijela tona, poluton, tri cijela tona, poluton.

C Jonski s hvatovima i klavijaturom

D dorska

Bijele tipke od D do D — 2. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
D E F G A B C
Obilježje
velika seksta — za razliku od mola
Tipičan niz
i–IV–i–IV: DmGDmG

Mol s velikom sekstom. Modus jazza i bezbrojnih narodnih pjesama.

D dorska s hvatovima i klavijaturom

E frigijska

Bijele tipke od E do E — 3. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
E F G A B C D
Obilježje
♭2 — za razliku od mola
Tipičan niz
i–♭II–i–♭II: EmFEmF

Mol s malom sekundom — poluton odmah iznad osnovnog tona daje joj španjolsku boju.

E frigijska s hvatovima i klavijaturom

F lidijska

Bijele tipke od F do F — 4. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
F G A B C D E
Obilježje
♯4 — za razliku od dura
Tipičan niz
I–II–I–II: FGFG

Dur s povećanom kvartom. Zvuči lebdeće i otvoreno; česta u filmskoj glazbi.

F lidijska s hvatovima i klavijaturom

G miksolidijska

Bijele tipke od G do G — 5. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
G A B C D E F
Obilježje
♭7 — za razliku od dura
Tipičan niz
I–♭VII–IV–I: GFCG

Dur s malom septimom. Ljestvica dominantnog septakorda, bluesa i rocka.

G miksolidijska s hvatovima i klavijaturom

A Eolski (prirodna molska)

Bijele tipke od A do A — 6. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
A B C D E F G
Obilježje
♭6 i ♭7 — prirodni mol
Tipičan niz
i–♭VI–♭VII–i: AmFGAm

Isti tonovi kao durska ljestvica malu tercu više, samo brojeni od drugog tona.

A Eolski s hvatovima i klavijaturom

B lokrijska

Bijele tipke od B do B — 7. stupanj C-dura kao osnovni ton.

Engraved by Verovio 6.3.0-425dd7b

Tonovi
B C D E F G A
Obilježje
♭2 i ♭5 — osnovni akord je umanjen
Tipičan niz
i°–♭II–i°–♭II: BdimCBdimC

Jedini modus sa smanjenom kvintom nad osnovnim tonom — zato rijetko stoji sam.

B lokrijska s hvatovima i klavijaturom

Svih sedam na C

Na istom osnovnom tonu razlika se čuje najbolje: istaknuto je ono što odstupa od dura. Dorski, frigijski, eolski i lokrijski imaju malu tercu (molski karakter), jonski, lidijski i miksolidijski veliku (durski).

Modus1234567
JonskiCDEFGAB
dorskaCDEbFGABb
frigijskaCDbEbFGAbBb
lidijskaCDEF#GAB
miksolidijskaCDEFGABb
EolskiCDEbFGAbBb
lokrijskaCDbEbFGbAbBb

Od svijetlog prema tamnom

Svaki povišeni stupanj čini svjetlijim, svaki sniženi tamnijim. Lidijski jedini ima povišeni stupanj, lokrijski ih ima pet sniženih:

lidijskaJonskimiksolidijskadorskaEolskifrigijskalokrijska

Kako prepoznati modus

Prvo pronaći osnovni ton — ton na kojem skladba počiva, obično bas prvog i posljednjeg akorda. Zatim tercu iznad njega: mala znači molsku obitelj, velika dursku. Zatim karakterističan stupanj: velika seksta nad molom je dorski, mala sekunda frigijski, povišena kvarta nad durom lidijski, mala septima miksolidijski.

Ljestvice · Akordne progresije · Intervali · Tonaliteti

Anotona to radi umjesto tebe

Fotografiraj note ili odsviraj melodiju — Anotona prepozna tonalitet, zapiše note i prenese ih u bilo koji drugi. Besplatno.

Pogledaj Anotonu

Svaki ton na ovoj stranici je izračunat, a ne prepisan.